U kreditno-depozitnom sistemu FBiH banke imaju pravni monopol jer niko osim njih ne može prikupljati depozite i odobravati kredite, što je neuobičajeno i za zemlje s netržišnom, a kamoli za zemlje s tržišnom ekonomijom. Ovako dominantna uloga banaka sprečava pojavu konkurencije, efikasniji transfer slobodnih novčanih sredstava i dalji razvoj privrede.

Da bi FBiH dostigla komparatore (zemlje sa višim srednjim dohotkom), potrebno je povećati domaću štednju na minimalno 25-30% BDP-a i smanjiti kamatne stope na kredite privrednom sektoru. To nije moguće bez veće konkurencije i zato je neophodno uvođenje nebankarskih depozitnih finansijskih institucija kao što su štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl. Za razliku od banaka, koje bi bile nacionalne institucije (djelovale na razini BiH), štedionice bi bile regionalne institucije koje bi služile potrebama gradova i mikro, malih i srednjih preduzeća. Mogle bi steći 20-30% kreditnog tržišta kao u zemljama komparatorima dok bi štedno-kreditne zadruge bile lokalnog karaktera. Razvojnu banku FBiH treba organizovati kao tržišnu instituciju u smislu prikupljanja sredstava (emisijama vrijednosnih papira) i plasiranja sredstava. Treba ju također osposobiti da koristi ekonomske, socijalne i okolišne kriterije, pored postojećih finansijskih, kao i da prakticira projektne financije.

Razvojna banka treba dati puni doprinos održavanju stabilnosti finansijskog i realnog sektora, posebno u kriznim situacijama i biti promotor domaćih investicionih mogućnosti, privlačenja stranog kapitala i zajedničkih ulaganja sa stranim investitorima, uključujući i međunarodne finansijske institucije. Potrebno je osigurati neovisnu evaluaciju projekata Razvojne banke FBiH, kako bi se, u što je moguće većoj mjeri, uticalo da doprinesu razvoju. Dalji razvoj finansijskog sistema podrazumijeva formiranje garantnog fonda i fonda rizičnog kapitala u okviru Razvojne banke FBiH, kojim bi se podržala MSP s potencijalom rasta, kao i poduzetništvo žena i mladih. Posebno je važno osiguranje kreditnog sufinansiranja u procesu povlačenja EU sredstava posvećenog inovacijama i zelenom rastu.

Donošenje zakona i odgovarajućih podzakonskih akata o multilateralnoj kompenzaciji će značajno utjecati na poboljšanje likvidnosti pravnih osoba u poslovnom sektoru i utjecati na smanjenje aktivnih kamatnih stopa.

Težište treba staviti na daljni razvoj tržišta kapitala, što pretpostavlja dalje usklađivanje sa EU legislativom, koje će biti potpomognuto razvojem platnih usluga koje će omogućiti samostalno učešće pružaoca digitalnih platnih usluga u platnom sistemu i razvojem digitalizacije platnog prometa i platnih sistema.

Institucionalni investitori (npr. PIO) mogu dinamizirati tržište kapitala te je potrebno stvoriti uslove za etabliranje privatnih investicionih fondova koji će biti nadzirani od strane države. Neophodno je olakšati razvoj tržišta duga i vlasničkog kapitala kao alternative financiranju od strane banaka kroz ulaganja u strukturirane financijske instumente (pokrivene obveznice). Obuka u kantonima i općinama, te drugih zainteresiranih (javnih i privatnih preduzeća) o funkcionisanju tržišta kapitala, može dovesti do većeg korištenja finansijskih instrumenata i smanjenju javnog duga.