Potrebno je podržati prostornu koncentraciju poduzetništva radi povećanja efikasnosti poslovnih subjekata jer ona omogućava specijaliziranost dobavljača, koncentraciju vještina i transfer znanja. FBiH, zajedno sa kantonima i općinama, treba koristiti pored općenito primjenjivanih inicijativa prostornog razvoja (klasteri, poduzetničke zone, tehnološki parkovi, lanci vrijednosti i sl.) i razvojne koridore.

Stoga je potrebno unaprijediti i harmonizirati postojeće propise iz domena prostornog planiranja i građenja na svim nivoima, te usvojiti odgovarajuće prostorne planove, kako bi se olakšao i ubrzao proces donošenja i vertikalnog usklađivanja prostorno-planske dokumentacije koja služi kao podloga za dobijanje saglasnosti i dozvola za građenje.

Pored toga, neophodno je izvršiti i određena prilagođenja propisa iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa kako bi se ubrzao proces rješavanja i uvođenja u posjed za građenje.

FBiH, kantoni i općine mogu, primjerice u slučaju koridora Vc, inicirati transformaciju transportnog koridora Vc u razvojni koridor Vc. Bez takvih inicijativa ne samo da će se propuštati razvojne šanse, nego će doći u pitanje i servisiranje inozemnih dugova kojim se financira izgradnja autoputa koridora Vc. Pored koridora Vc postoje i drugi koridori npr. Bihać-Karlovac, Neum-Dubrovnik, Posušje-Imotski i Goražde-Kotroman-Koridor 11 koji se mogu financirati sredstvima EU za prekograničnu suradnju.  Pokretanje izgradnje navedenih (i svih drugih koridora) mora biti u skladu sa nalazima studija izvodivosti i isplativosti, urađenim od strane nezavisnih institucija.

Posebnu pažnju treba posvetiti uvođenju i razvoju intermodalnog transporta uz primjenu novih tehničko-tehnoloških rješenja, IKT-a i korištenje „koridorskog“ pristupa za uvođenje drugih magistralnih infrastrukturnih komponenti (toplovodi, optika koja ne služi transportu i sl.) i donijeti pravni okvir za provedbu inteligentnog transportnog sistema na osnovnim mrežama u Bosni i Hercegovini. Na području FBiH, određeni potencijali postoje u Mostaru (cesta-željeznica/“RoLa“), u Sarajevu (cesta-željeznica i cesta-avio) i Tuzli (cesta-željeznica-avio), te veza kopna i luke Ploće prema Luci Brčko željeznicom via Vareš koja ima potencijal i za opciju vodnog transporta u intermodalnom konceptu cesta-željeznica-rijeka, kao i more-željeznica-rijeka. Svi ti potencijali bi funkcionisali na principu rada terminala, odnosno kopnenih luka i omogućili bi povoljniji i okolišno prihvatljiv transport.