Istorijat Federalnog zavoda za programiranje razvoja
Odlukom Skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine, 1946. godine, osnovana je institucija za planiranje razvoja nazvana Planska komisija, kasnije preimenovana u Republički zavod za društveno planiranje i ekonomsko istraživanje. Skupština Republike je usvojila Zakon o planiranju, koji je bio neka vrsta okvira za rad Zavoda. Zavod se bavio planiranjem razvoja Narodne, kasnije Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, donosio planove razvoja – kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, kao i godišnje mjere ekonomske politike. Pri Zavodu je djelovao Ekonomski institut, koji se kasnije izdvojio u zasebnu instituciju.
Sve do početka 1950. godine privreda u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i republikama i pokrajinama, je imala sve karakteristike centralističkog sistema planiranja kojim se rukovodilo privredom. U toku početne etape poslijeratnog privrednog razvoja, ovaj sistem je znatno uticao na povećanje stope akumulacije i koncentraciju investicija i materijalnih i ljudskih resursa, s ciljem da se izvrši temeljna strukturalna transformacija privrede. Kasnije se ispostavilo da centralizovani sistem ne može obezbijediti dovoljno prostora inicijativi i drugim vrijednosnim ekonomskim kriterijima, pa se već krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina pristupilo donošenju petogodišnjih (srednjoročnih) planova razvoja. Prvi petogodišnji plan je bio za period 1947-1951. godine i zatim redom. Tako je planiranje i programiranje, uz visok stepen autonomije, postalo trajan i stabilan elemenat ukupnog privrednog i društvenog razvoja u Bosni i Hercegovini.
Kao što je, na nivou SFRJ, postojao Zakon o nerazvijenim republikama, tako je u SRBiH donesen Zakon o izrazito nerazvijenim opštinama, kojim je, putem Fonda o razvoju nerazvijenih (od 1975. g. djeluje u okviru Republičkog zavoda za društveno planiranje i ekonomsko istraživanje) regulisan način finansiranja i razvoja izrazito nerazvijenih opština u Republici. Zadatak Zavoda je bio praćenje ostvarivanja godišnjih rezolucija razvoja.
U toku rata, 1993. godine, Republički zavod za društveno planiranje i ekonomsko istraživanje je promijenio ime u Državni zavod za programiranje razvoja. Poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma, marta 1996. godine, se ukida Državni zavod i uspostavlja Federalni zavod za programiranje razvoja, koji ovo ime nosi i danas.
Tokom svog postojanja, opstajući kroz istoriju različitih društvenih i državnih uređenja, Zavod obavlja poslove u oblasti izrade planskih, razvojnih dokumenata i različitih izvještaja, te analitičko – studijskih stručnih dokumenata, asistirajući rad vlada i ministarstava u Bosni i Hercegovini. Danas uspostavljamo standarde u planiranju razvoja i upravljanju razvojem Federacije BiH.
Federalni zavod za programiranje razvoja je nosilac izrade Uredbe o strateškom planiranju, Priručnika za strateško planiranje, Uredbe o načinu pripreme, procjeni uticaja i odabiru politika u postupku izrade akata koje predlažu i donose Vlada Federacije BiH i federalna ministarstva, Priručnika za razvoj javnih politika za državne službenike u BiH, kao i dokument o sivoj ekonomiji u FBiH 2008. Kontinuirano se rade dokumenti o makroekonomskim pokazateljima po kantonima, o socioekonomskim pokazateljima po opštinama u FBiH, zatim izvještaji o razvoju Federacije BiH, te dokumenti o ekonomskim slobodama u BiH, o konkurentnosti Bosne i Hercegovine, lakoći poslovanja u BiH. Zavod priprema godišnje programe rada Vlade Federacije BiH i godišnje izvještaje o radu Vlade Federacije BiH, te priprema ili učestvuje u pripremamai realizaciji brojnih projekata.
Istorijat rada i postojanja Federalnog zavoda za programiranje razvoja prikazan je u Monografiji Zavoda obljavljenoj 1996. godine, kada smo slavili 70 godina postojana:
FBiH u brojevima
- Stopa nezaposlenosti 33,9
- GDP u mil. KM 31 967
- Inflacija/deflacija u % 5,1
- Stopa rasta industrijske proizvodnje 1,2
- Prosječna neto plaća u FBiH 1 261 KM
- Prirodni priraštaj u FBiH -4 080