Stoga (F)BiH, kao globalno odgovoran politički entitet, u središte svoje razvojne strategije stavlja okolišno i socijalno prihvatljivu proizvodnju i potrošnju, kao i cirkularnu ekonomiju, smanjujući pri tome subvencioniranje problematičnih sektora i istodobno sprečavajući adekvatnom regulativom eksternalizaciju troškova.

Posebna pažnja će biti posvećena revitalizaciji devastiranih šumskih područja, jer je to od ključnog značaja za očuvanje kvalitete zraka i vodnih resursa. To će rezultirati smanjenjem rizika od poplava i erozije zemljišta.

U očuvanju kvalitete zraka, posebno u urbanim sredinama, okolišno održiv razvoj daje prednost očuvanju i poticanju uspostave zelenih površina u gradovima, okolišno prihvatljivoj gradnji, osiguranju mobilnosti građana kroz okolišno prihvatljive modele, korištenju novih tehnologija za smanjenje i kontrolu emisija iz prometa i ložišta, a sve uz ojačanu koordinaciju i intersektorsku suradnju sektora okoliša i zdravstva, te onih sektora čije aktivnosti utiču na kvalitet zraka kao što su transport, industrija i energetika.

U narednom periodu potrebno je poseban akcent staviti na osiguranje potrebnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta (uz održivo korištenje voda u svim namjenama), uzimajući pri tome u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih vodnih resursa, prvenstveno kroz obnovu i izgradnju vodne infrastrukture za vodosnabdjevanje, te prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. Potrebno je povećavati obuhvat i poboljšanje javnog vodosnabdjevanja, održavati dobro stanje površinskih i podzemnih voda, kao i smanjivati rizik od ekstremnih hidroloških pojava.

Posebna pažnja će se posvetiti usklađivanju modela upravljanja otpadom sa principima savremenog upravljanja otpadom i ciljevima Evropske unije u smislu smanjenja količina otpada za odlaganje, te povećanja količina otpada za reciklažu, ponovno korištenje, te energetsko iskorištenje, na način da se minimizira rizik po okoliš i zdravlje ljudi. U fokus će se staviti reciklažna industrija kao pokretač razvoja sistema upravljanja otpadom i putem cirkularne ekonomije stvarati nova zelena radna mjesta.

Nužno je promijeniti paradigmu energetskog razvoja FBiH, prebacivanjem fokusa sa termoelektrana (TE) na ugalj i izvoza električne energije na razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), odnosno započeti dekarbonizaciju energetskog sektora. Također je nužno povećavati energijsku efikasnost (EnE), posebno u segmentu potrošnje energije, jer to ima najveći efekat na dekarbonizaciju energetskog sektora, na smanjenje troškova energije, kao i na povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrednih subjekata.

Kako bismo obezbijedili što je moguće više vlastite hrane i brži razvoj ruralnih područja, neophodno je ojačati otpornost poljoprivrednih proizvođača.

Sa ciljem unaprjeđenja sposobnosti sprečavanja, zaštite, ublažavanja posljedica i oporavka od globalnih i regionalnih kriza, neophodno je donijeti odgovarajuće strategije i planove za upravljanje krizama, rizicima i nesrećama.