Na svim nivoima vlasti u FBiH, boljom saradnjom relevantnih institucija, potrebno je dalje razvijati sistem praćenja  i ranog upozoravanja koji bi blagovremeno upozoravao na dolazak kriza. To podrazumjeva uspostavljanje i razvoj baza podataka koje će, u definisanju politika, uključivati i kreiranje i prilagođavanje odgovora u vremenu kriza. Potrebno je osigurati kontinuirano modeliranje kriza i procjene uticaja na stanovništvo kao što su zdravstveni, fiskalni i socioekonomski efekti.

U doba kriza nužno je da javno upravljanje krizama bude učinkovito, uz transparentan i neovisan nadzor nad utroškom sredstava. Važno je osigurati da pomoć koja se dodjeljuje firmama bude u funkciji povećanja produktivnosti i ispunjavanja širih društvenih ciljeva.

Za bolju pripremljenost u slučaju kriza do kojih neminovno dolazi, nužno je usmjeravanje proizvodnih kapaciteta na prevladavanje snažno rastućih nestašica opreme i usluga nužnih za efikasan odgovor na krizu, kao i podržavanje firmi koje nisu izravno uključene u svladavanje krize da bi se moglo i u doba krize proizvoditi ključne proizvode i pružati usluge nužne za efikasan odgovor na krizu.

Neophodno je osigurati dostatna sredstva stanovništvu da može kupiti ključne proizvode i usluge i utemeljiti financijski mehanizam pomoći onima koji ne mogu otplatiti hipotekarne kredite i platiti druge obveze i tako ublažiti rizike s kojima se suočava financijski sektor.

Pošto je nužno mijenjati namjene tvornicama u doba kriza, država treba uslovljavati podršku privatnim firmama na temelju toga da li proizvode opremu od vitalnog značaja (sukladno specifikaciji ustanovljenoj od medicinskih eksperata) i vršiti plaćanje na temelju razboritih cijena. Da bi se spriječilo lihvarstvo, medicinska oprema mora biti nabavljana uz striktnu kontrolu cijena.