Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture
Brojni su prirodni (ekstremni vremenski događaji, šumski i poljski požari, seizmički događaji, epidemije i pandemije vezane za ljude, životinje i biljke, kosmički događaji poput pada kometa i meteora), tehnički (pad sistema, nebriga, nesretni događaji itd.) i oružani rizici i prijetnje (terorizam, sabotaža, građanski nemiri, ratovi itd.) kojima je izložena (F)BiH.
Pod kritičnom tehničkom bazičnom infrastrukturom podrazumijeva se opskrba energijom, transport, opskra (pitkom) vodom i odlaganje otpada, a pod infrastrukturom socio-ekonomskih usluga podrazumijeva se javno zdravlje, hrana za ljude i životine, usluge spašavanja, kontrola upravljanja nesrećama, financijske i osiguravajuće usluge, sredstava informiranja, kulturni objekti (kulturno-istorijsko nasljeđe) i dr.
Zaštita kritične infrastrukture i ključne imovine pomoći će ne samo u obrani od terorističkih i drugih napada nego će i smanjiti ranjivost na prirodne nesreće, organizirani kriminal i kompjuterske napade.
Stoga je nužno donijeti dokumente „Zaštita kritične infrastrukture-koncept temeljne zaštite“ i „Zaštita kritične infrastrukture - upravljanje rizicima i krizama“. Tim dokumentima bi se osigurao jedinstven pristup zaštiti infrastrukture, provođenju i održavanju cjelovite i ažurne ocjene kritične infrastrukture i ključnih postrojenja i objekata FBiH i provođenju zaštite od vanjskih i unutarnjih prijetnji.
Pri osiguranju zaštite i funkcioniranja kritične infrastrukture nužno je osigurati partnerstvo s drugim institucijama, kako na razini BiH (i tim putem s internacionalnom zajednicom), tako i na razini FBiH (saradnja s kantonima i općinama), te s privatnim i civilnim sektorom.
U stalno mijenjajućim prijetnjama u kibernetskom okruženju, (F)BiH treba da ima fleksibilnu i dinamičnu strategiju kibernetičke i sajber sigurnosti FBiH da bi mogla odgovoriti na nove globalne prijetnje. Ova Strategija treba osigurati sigurnost i otpornost infrastrukture i usluga (F)BiH. Praksa svih zemalja EU je da imaju strategiju kibernetičke sigurnosti pa ju, slijedeći svoj EU-put treba donijeti i (F)BiH da bi se odgovorilo na rizike koji imaju potencijal potkopati ekonomske i socijalne koristi kibernetičkog prostora. Ta strategije treba biti odgovor na rizike ali i osigurati partnerstvo javnog i privatnog sektora kao i zajedničko korištenje informacija. U sklopu suradnje s privatnim sektorom posebnu pažnju treba posvetiti operabilnosti informacijske tehnologije i na kompjuterima zasnovano funkcioniranje infrastrukture.