Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve

Kvalitet osnovnog i srednjeg obrazovanja potrebno je značajno unaprijediti provođenjem cjelovite kurikularne reforme, usklađivanjem različitih dokumenata obrazovne politike, povećanjem opremljenosti i dostupnosti obrazovne infrastrukture, obezbjeđujući potrebnu podršku za svako dijete u odgojno-obrazovnom procesu na svim nivoima uključujući djecu koja su marginalizirana po nekom osnovu.

Potrebno je razvijanje cjelovitog sistema vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o ishodima učenja, razvijanje digitalnih obrazovnih sadržaja, razvijanje alata i metoda korištenja IKT-a u učenju i poučavanju, te osiguranje prohodnosti učenika. U potrazi za odgovorima na savremene potrebe odgojno-obrazovne prakse, neophodno je jačati kapacitete i ulogu pedagoških zavoda na unapređivanju, praćenju i vrednovanju kvaliteta odgoja i obrazovanja u FBiH.

Kroz obaveznu saradnju s privredom treba usklađivati upisne politike s potrebama tržišta rada, povećavajući udio praktičnih znanja i vještina, uspostaviti dualni sistem obrazovanja i dokvalifikaciju nastavnog kadra radi usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada. Potrebno je značajno povećati ulaganja u kontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnog kadra da bi boljezadovoljio potrebe za obrazovanjem u digitalnom dobu.

Nužno je uvođenje informatike/STEM kao obaveznog predmeta u osnovne škole u ranoj fazi i specijaliziranih IT/STEM odjeljenja u srednje škole, te adekvatne obuke za nastavni kadar.

U cilju što većeg obuhvata obrazovanjem, neophodno je uvesti obavezno srednjoškolsko obrazovanje za što je potrebno postupno osiguravati sredstva.

Također je važno značajno povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem kroz potpunu vaučerizaciju predškolskog sistema u FBiH, pri čemu bi trebalo izjednačiti privatni i javni sekor u ovoj oblasti. To bi takođe potaklo razvijanje adekvatne mreže ustanova predškolskog vaspitanja na način obezbjeđivanja kapaciteta i dostupnosti prema lokalnim potrebama, uvođenje centara za boravak djece u okviru preduzeća, ustanova i organizacija kreiranje usluga i servisa (servisi za odvođenje i dovođenje djece iz škole, pružanje usluge roditeljima i starateljima (hraniteljima u vođenju domaćinstava itd.) i e-medicinsko savjetovanje.

To bi omogućilo uključivanje osoba iz lokalnih zajednica (nezaposlenih, penzionerki, žena s niskim primanjima, volonterki i sl.) za pomoć u kući oko djece i starih osoba, čime bi se uskladila obaveza podizanja djece i profesionalnog angažmana roditelja, te obezbijedila dodatna primanja za navedene kategorije.

Potrebno je omogućiti uključenje djece nezaposlenih roditelja i iz hraniteljskih porodica i drugih oblika porodične brige u predškolski sistem putem dodatnih vaučera i besplatnog/subvencioniranog sistema produženog boravka za učenike do četvrtog razreda osnovne škole s ciljem da roditelji/hranitelji/staratelji lakše prolaze obuke i traže posao. Za potrebe čuvanja djece kod kuće, potrebno je i razviti programe sa sadržajem svakodnevnog rada sa djecom, ishranu, radionice i mehanizmi za rješavanje problema, kao stručni vodič za osobe koje čuvaju djecu, ali i za same roditelje. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti djeci sa posebnim obrazovnim potrebama (inkluzivna nastava) te njihovim roditeljima/hraniteljima/starateljima osigurati posebu podršku u procesu studiranja, traženja posla i rada.

Za roditelje koji studiraju potrebno je osigurati pravni okvir za studiranje uz rad  i/ili duže studiranje bez povećanja cijene, doplatak za roditelje studente za sve dodiplomce studente, vaučere za obdanište, podršku za stanovanje za studente parove sa djecom, jednokratnu pomoć prilikom trudnoće i poroda itd.

Indikator

Izvor

Polazna vrijednost

Ciljna vrijednost

Rang BiH na PISA testiranju (Program za međunarodno ocjenjivanje učenika)

OECD PISA

62/79 (2018) (BiH)

40/79

% obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god), ukupno

FZS

14,8 (2018/19)

80

% obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god), djevojčice

FZS

14,7 (2018/19)

80

% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, ukupno

FZS

0,09 (2018/19)

0,03

% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, učenice

FZS

0,07 (2018/19)

0,02

% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, ukupno

FZS

0,69 (2017/18)

0,3

% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, učenice

FZS

0,54 (2017/18)

0,2