-
Povećavati digitaliziranost ekonomije
-
Podržavati transfer i razvoj tehnologija
-
Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora
- Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje
- Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada
- Podržavati razvoj poduzetništva kreativnog sektora
- Podržavati razvoj poduzetništva turističkog sektora
- Podržavati prostornu koncentraciju poduzetništva
- Diverzificirati i unaprjeđivati finansijski sistem
-
Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti
Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada - izvještaj za 2024.
Porezni klin na minimalnu bruto platu u FBiH je u 2024. godini imao vrijednost 34,19%, što je niže za 0,53 procentna poena u odnosu na 2023. godinu, kada je bio 34,72%. Od 01. januara 2022. godine u Federaciji BiH stupila je na snagu Uredba o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, kojom se propisuje metodologija utvrđivanja iznosa najniže plaće i usklađivanje najniže plaće. Odlukom Vlade FBiH iznos najniže plaće za 2024. godinu je 619,00 KM.
Porezni klin na prosječnu bruto platu u FBiH je u 2024. godini imao vrijednost 39,31%, što je niže za 0,10 procentnih poena u odnosu na 2023. godinu, kada je bio 39,41%.
Gledajući strukturu po korisnicima javnih prihoda, najviše se plaća općinama/ gradovima, 1.781 taksi i naknada, odnosno, 69% od ukupnih taksi i naknada. Gledajući prema kategoriji obveznika, privredna društva imaju 2.382 taksi i naknada, odnosno 92% od ukupnih taksi i naknada, dok fizička lica - samostalni poduzetnici imaju 2.166 taksi i naknada, odnosno 84% od ukupnih taksi i naknada.
Nije se postiglo unapređenje sistema doprinosa i poreznih postupaka, jer se prijedlozi zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak još uvijek nalaze u parlamentarnoj proceduri, što ima za posljedicu da se nisu mogli donijeti podzakonski akti vezani za usvajanje ovih zakona.
Nije se izjednačio način oporezivanja plata sa zemljama EU i OECD u smislu oporezovanja svih naknada po osnovu plata (topli obrok, regres, prevoz).
|
KLJUČNI NALAZ |
|
U Federaciji BiH nije zabilježeno značajnije smanjenje poreznog opterećenja rada, zbog čega privreda nije osjetila očekivano rasterećenje. Visok nivo administrativnih zahtjeva i dalje predstavlja jedan od ključnih faktora ograničene konkurentnosti domaće privrede. Važeći propisi u velikoj mjeri opterećuju poslovni sektor u procesu stvaranja nove vrijednosti i otežavaju slobodan pristup tržištu usluga. Cilj administrativnog rasterećenja privrede i uklanjanja fiskalnih prepreka koje koče rast i razvoj još uvijek nije dostignut. Neophodno je usvojiti odgovarajuća zakonska rješenja koja će omogućiti smanjenje opterećenja na rad. |
