-
Povećavati digitaliziranost ekonomije
-
Podržavati transfer i razvoj tehnologija
-
Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora
- Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje
- Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada
- Podržavati razvoj poduzetništva kreativnog sektora
- Podržavati razvoj poduzetništva turističkog sektora
- Podržavati prostornu koncentraciju poduzetništva
- Diverzificirati i unaprjeđivati finansijski sistem
-
Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti
Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada - izvještaj za 2023.
Porezni klin na minimalnu bruto platu u FBiH je u 2023. godini imao vrijednost 34,72%, što je pad za 0,38 procentna poena u odnosu na 2022. godinu, kada je bio 34,33%. Od 01. januara 2022. godine u Federaciji BiH stupila je na snagu Uredba o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće kojom se propisuje metodologija utvrđivanja iznosa najniže plaće i usklađivanje najniže plaće. Po ovoj Uredbi povećan je iznos najniže plaće na 596 KM, i to je razlog ovog nešto većeg pada poreznog klina u odnosu na 2021. godinu.
Porezni klin na prosječnu bruto platu u FBiH je u 2023. godini imao vrijednost 39,41%, što je manje za 0,35 procentna poena u odnosu na 2022. godinu, kada je bio 39,07%.
Na dan 03.09.2024. godine, Jedinstveni registar bilježi 2.594 taksi i naknada.
Gledajući strukturu po korisnicima javnih prihoda, najviše se plaća općinama/ gradovima, 1.781 taksi i naknada, odnosno, 69% od ukupnih taksi i naknada. Gledajući prema kategoriji obveznika, privredna društva imaju 2.382 taksi i naknada, odnosno 92% od ukupnih taksi i naknada, dok fizička lica - samostalni poduzetnici imaju 2.166 taksi i naknada, odnosno 84% od ukupnih taksi i naknada.
Nije se postiglo unapređenje sistema doprinosa i poreznih postupaka, jer se prijedlozi zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak još uvijek nalaze u parlamentarnoj proceduri, što ima za posljedicu da se nisu mogli donijeti podzakonski akti vezani za usvajanje ovih zakona.
Nije se izjednačio način oporezivanja plata sa zemljama EU i OECD u smislu oporezovanja svih naknada po osnovu plata (topli obrok, regres, prevoz).
KLJUČNI NALAZ |
Nije došlo do značajnijeg rasterećenja privrede kroz porezno smanjenje opterećenja rada. Jedan od glavnih razloga niske konkurentnosti privrede FBiH je visok nivo administrativnog opterećenja. Propisi i dalje značajno opterećuju poslovni sektor u stvaranju nove vrijednosti i otežavaju slobodan pristup tržištu usluga. Još smo daleko od cilja da administrativno rasteretimo privredu i uklonimo nepotrebne fiskalne prepreke za rast i razvoj. Potrebno donijeti zakone koji bi omogućili smanjenje opterećenja na platu. |