-
Unaprjeđivati obrazovni sistem
-
Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema
-
Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost obitelji i položaj mladih
-
Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu
-
Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost
- Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite
- Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa
- Unaprjeđivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i kompetencije pružalaca usluga socijalne zaštite
- Poboljšavati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada
- Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva
Poboljšavati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada
Aktualno tržište rada u FBiH karakterišu negativni trendovi i visoke stope radno neaktivnih i nezaposlenih, osobito među pripadnicima ranjivih društvenih skupina (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi, mladi bez roditeljskog staranja koji napuštaju javnu brigu, Romi i sl.).
Nužno je osigurati izradu programa zapošljavanja ranjivih skupina, programa socijalnog poduzetništva, programa grantova za formalno i neformalno obrazovanje pripadnika ranjivih kategorija, unapređenje programa kojim se vrši osnaživanje ranjivih skupina za zapošljavanje i poticanje potencijalnih poslodavaca na zapošljavanje i/ili samozapošljavanje teže zapošljivih skupina, programe formalizacije zapošljavanja (registraciju poljoprivrednih gazdinstava i pomoć u vođenju istih i t.sl.) i kontinuirani monitoring i povremene procjene uticaja mjera i projekata koji se provode.
Mjerom treba riješiti problem nedovoljne zastupljenosti žena i mladih u poduzetništvu, te ukazati na izazove i mogućnosti koje im se nude. Potrebno je kreirati posebne programe za ove skupine te promovisati poduzetništvo kroz formalno obrazovanje i cjeloživotno učenje i potporu ženama poduzetnicama za uključivanje u ženske europske poduzetničke mreže.
Važan pokretač za formalno zapošljavanje ranjivih kategorija je i podrška razvoju socijalnog preduzetništva kao modela koji istovremeno doprinosi zapošljavanju i podršci ugroženim grupama. U sklopu ove mjere neophodno je institucionalno i zakonodavno urediti oblast socijalnog preduzetništva, kako bi se omogućilo i olakšalo osnivanje i funkcionisanje socijalnih preduzeća, omogućio jednostavniji pristup izvorima finansiranja (osnovati centar za razvoj socijalnog preduzetništva ili fond za razvoj socijalnog preduzetništva koji bi mogao obezbijediti osnovni pokretački kapital za razvoj socijalnih preduzeća), dodatno poticao poslovni sektor da se aktivnije uključuje u programe socijalnog zapošljavanja (sufinansiranje programa socijalnog poduzetništva pružanjem mentorskih usluga), dale porezne olakšice za socijalna preduzeća koja reinvestiraju svoj profit u aktivnosti koje doprinose razvoju zajednice tj. poreska politika koja će biti pogodna za razvoj koncepta i aktivnosti socijalnog poduzetništva.
Također, potrebno je kreirati programe obuke uposlenih u državnoj upravi vezane za socijalno poduzetništvo i raditi na aktivnostima promocije socijalnog poduzetništva u javnosti (i putem medija) kako bi se ovaj pojam i koncept bolje razumio, razvijati infrastrukturu, međusektorsku saradnju i umrežavanje socijalnih poduzetnika.