-
Unaprjeđivati obrazovni sistem
-
Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema
-
Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost obitelji i položaj mladih
-
Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu
-
Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost
- Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite
- Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa
- Unaprjeđivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i kompetencije pružalaca usluga socijalne zaštite
- Poboljšavati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada
- Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva
Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite - izvještaj za 2021.
U FBiH ne postoji jedinstveni registar – Socijalna karta kao ni pravna regulativa kojom se uređuje uspostavljanje i vođenje ovog registra. Takođe, registri ove vrste nisu uspostavljeni ni u kantonima. U Kantonu Sarajevo 2018. godine pripremljena je Metodologija izrade socijalne karte, dok je u Tuzlanskom kantonu 2019. godine, u sklopu projekta “Digitalizacija socijalne baze podataka i intenzivirano podizanje svijesti u marginaliziranim zajednicama”, bilo planirano anketiranje 8.000 građana kako bi se izradila socijalna karta stanovništva.
Udio pojedinih funkcija u ukupnim naknadama socijalne zaštite
Izvor: FZS, Saopćenje, Integrisani sistem socijalne zaštite 2019, obrada FZZPR
Na osnovu dostupnih podataka 12 JLS u FBiH ima razvijene socijalne karte o stanju i potrebama društva, dok 47 nemaju. Općine i gradovi u većini slučajeva imaju uvid u evidenciju primatelja socijalne pomoći, ali jako mali broj JLS ima razrađene i socijalne karte, što znači da ne postoji jasan uvid ko ustvari prima socijalnu pomoć.
Zadnji raspoloživi podaci siromaštva pojedinaca i domaćinstava su iz 2015. godine, kada su prikupljeni na osnovu provedene Ankete o potrošnji domaćinstava. Prema ovim podacima, u FBiH 2015. godine je bilo 15,7% siromašnih domaćinstava čiji je nosilac muškarac i 16% siromašnih domaćinstava u kojima je nosilac žena.
Indikatori rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera nisu dostupni.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, od 2004. ima uspostavljen informacioni sistem za podršku procesu uvođenja u pravo, obračuna i evidencije naknada iz socijalnih prava (SOTAC) koji je u više navrata nadograđivan. Od 2014. godine razvijene su i nove funkcionalnosti za podršku procesu obračuna i isplate naknada koje se isplaćuju sa nižih administrativnih nivoa (kantoni i općine). Međutim, FMRSP nije nadležno za isplatu kantonalnih i općinskih prava i nema mehanizme da obaveže kantone da koriste softver. Takođe, FMRSP vrši unos podataka u Jedinstveni registar korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi (JR).
Iako postoje pozitivni pomaci u korištenju SOTAC baze na nižim nivoima vlasti, još uvijek se podaci o pravima i naknadama koje su isplaćene u ove svrhe ne unose potpuno i redovno.
KLJUČNI NALAZ |
Nepostojanje jedinstvene baze i pokazatelja o socijalnom stanju stanovništva u FBiH, otežava praćenje siromaštva i ciljano izdvajanje socijalnih transfera u te svrhe. Istovremeno, nedostaju indikatori koji bi ukazali na rizik od siromaštva i nakon socijalnih transfera. S tim u vezi potrebno je dodatno djelovanje u okviru provođenja ove mjere. Obzirom da FMRSP dio aktivnosti koje su definisane za implementaciju ove mjere redovno planira i provodi, potrebno je da mjeru preuzme u svoj budući godišnji plan rada. |