Podržavati povezivanje privrede i naučno - istraživačkih institucija - izvještaj za 2023.
Da situacija nije dobra vidi se i iz godišnje Europske ljestvice (indeksa) uspjeha u inoviranju (European innovation scoreboard), koja prikazuje komparativnu procjenu uspješnosti država članica EU-a i odabranih trećih zemalja (država susjeda EU) u istraživanjima i inovacijama, te relativne prednosti i nedostatke u njihovim sistemima istraživanja i inovacija. Prati se ukupno 38 zemalja.
Europska ljestvica uspjeha u inoviranju, regionalni pregled
Država |
Rang 2022 |
Rang 2023 |
Slovenija |
18 |
17 |
Hrvatska |
25 |
26 |
Srbija |
27 |
28 |
Crna Gora |
31 |
32 |
Sjeverna Makedonija |
33 |
34 |
Bosna i Hercegovina |
36 |
36 |
Izvor: Europska komisija; Obrada: FZZPR
BiH pripada grupi inovatora u nastajanju (Emerging innovator) s učinkom od 36,2% EU prosjeka i na samom je začelju ljestvice. Lošije od BiH su samo dvije države (Ukrajina i Rumunija).
Relativne snage BiH su u dimenzijama: tehnologije povezane s okolišem, inovatori proizvoda, inovatori poslovnih procesa, zapošljavanje u inovativnim poduzećima, prodaja inovativnih proizvoda.
Relativne slabosti BiH su u dimenzijama: izdaci za inovacije koji nisu povezani s istraživanjem i razvojem, izdaci za inovacije po zaposleniku, cjeloživotno učenje, dizajn aplikacija i izdaci za istraživanje i razvoj u javnom sektoru.
KLJUČNI NALAZ |
Nije stvoren ambijent koji potiče saradnju privrede i istraživačke zajednice. Privreda, univerziteti, zavodi, ministarstva i naučni instituti nisu pokrenuli značajnije aktivnosti u zajedničkim projektima. Očigledan je nedostatak kapaciteta za povezivanje i podršku naučno istraživačkih institucija i privrede. Potrebno je poticati suradnju između naučnog i poslovnog sektora kako bi povećali privatna i javna ulaganja u IR i omogućili primjereno širenje znanja. |