Nema visokih stopa ekonomskog rasta ni rasta produktivosti i smanjivanja nezaposlenosti bez visokih stopa štednje i investicija. Danas u FBiH imamo financijski sistem utemeljen na monopolnoj poziciji banaka koji tek u zadnje tri godine uspijeva generirati pozitivnu stopu domaće štednje, i koji ne može u cijelosti odgovoriti zahtjevima nerazvijene privrede kakva je naša.
Stoga je nužno uvesti nove financijske institucije (štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl.), mehanizme (projektne financije i sl.) i instrumente (komercijalne obveznice i sl.) radi mobiliziranja štednje i pokretanja cijelog spektra investicijskih projekata. Nedvojbeno je da treba dalje razvijati bankarski sistem, ali je nužno banke izložiti i konkurenciji.
Kao financijska institucija, štedionica je stara preko 300 godina. Javila se u Engleskoj još 1697. godine, a od 18. stoljeća snažno se razvija u Europi. Suvremene štedionice krase 3R (retail-maloprodaja; regional-regionalno i responsible-odgovorno). Bave se bankarstvom na malo i od banaka se razlikuju po tome što se usmjeravaju na lokalna i regionalna tržišta i služe prvenstveno građanima i MMSP.
Prema podacima zemalja u kojima djeluju štedionice, članica ESRB (the European Savings and Retail Banking Group), jednog od trojice Europljana opslužuju štedionice, koje zapošljavaju trećinu radne snage bankarskog sistema Europe i drže skoro petinu aktive bankarskog sistema.
Od zemalja regionalnih i ekonomskih komparatora (male zemlje srednje i jugoistočne Europe), štedionice postoje u Albaniji, Bugarskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji.
Mogle bi steći 20-30% kreditnog tržišta, kao u slučaju zemalja ekonomskih komparatora, odnosno imati tržišni udio od barem pet milijardi KM.
Štedno-kreditne zadruge moguće je susresti u 110 zemalja svijeta na šest kontinenata (25 afričkih, 21 azijska, 19 karibskih, 14 evropskih, 15 latino-američkih, 2 sjeverno-američke i 14 oceanskih zemalja). Moguće ih je susresti od Burkine Faso i Ugande, preko Albanije i Holandije, do Kanade i SAD. Od zemalja regije štedno-kreditne zadruge imaju Hrvatska, S. Makedonija, Rumunija, Albanija i Moldova.
Iako ih je počela razvijati otomanska Turska još 1860-ih godina, te nastavila razvijati Austro-Ugarska i obje Jugoslavije, danas štedno-kreditnih zadruga nema u FBiH.
Pregled ofanzivnih mjera i njihovog doprinosa rastu BDP