Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih plinova

Nužno je stimulisati korištenje ekološki prihvatljivijeg goriva, jačati inspekcijski nadzor na svim nivoima, posebno masovnih zagađivača, te uzimati u obzir mjere za zaštitu zraka u urbanističko-građevinskim aktima kada izvor emisija nije predmet okolinske dozvole. Potrebno je razmotriti uvođenje modela IoT senzora (e-zrak), kako bi se omogućilo detaljno i kontinuirano praćenje i prezentacija kvaliteta zraka u skladu sa EU direktivam (National Emissions Ceilings Directive). Kada su u pitanju industrijski zagađivači potrebno je težiti implementaciji Direktive o industrijskim emisijama i aplikaciji „Najbolja dostupna tehnika“ (Best Available Techniques).

Neophodno je uspostavljanje federalne mreže za automatski monitoring kvaliteta zraka, izraditi katastar zagađivača zraka i registracije, te uvođenje ovlaštenih nezavisnih laboratorija ili formiranje referentne laboratorije za emisije u zrak za FBIH i uključivanje u evropske mreže e.g. Air Quality: Forum on Air Quality Modelling (FAIRMODE) & Network of Air Quality Reference Laboratories (AQUILA). Pri tome je potrebno raditi na jačanju institucionalne opremljenosti i kadrovske osposobljenosti za obavljanje različitih mjerenja, bilo da se radi o mjerenjima emisija iz pogona za sagorijevanje ili tehnoloških postrojenja, kao i kontrole kvaliteta goriva, i drugih mjerenja (zrak, voda, tlo), kako bi se raspolagalo pouzdanim podacima o emisijama. Neophodno je kontinuirano pratiti realizaciju NERP-a i unapređivati i akreditirati sistem monitoringa lokalnih zagađenja i mjerenje uticaja zagađenja na zdravlje, uključujući mortalitet i transparentno informisati javnost.

Potrebno je uvesti strožije standarde kvaliteta čvrstih goriva koja se koriste u domaćinstvima kao kratkoročnu mjeru, dok je, kao dugoročnu mjeru, potrebno zabraniti trgovinu ugljem za domaćinstva u cilju povećanja korištenja biomase u toplinarstvu. Uz to je neophodno izraditi programe subvencioniranja najugroženijih domaćinstava za prelazak sa sistema grijanja na ugalj na okolišno prihvatljive energente. K tomu je potrebno iskorištavati u cijelosti toplotnu energiju iz industrijskih kapaciteta kroz projekte toplifikacije posebno u regijama Tuzle, Lašve i doline Bosne gdje je zagađenost iz ložišta velika.

U cilju smanjenja zagađenja zraka iz sistema daljinskog grijanja, potrebno je izraditi programe preusmjerenja postojećih sistema daljinskog grijanja na ugalj i mazut na sisteme koji koriste zemni plin, biomasu i geotermalnu energiju, kao i programe podrške uvođenju tehnologija dizalica topline u individualnim zgradama, posebno u urbanim sredinama s velikim zagađenjem zraka.

U cilju pripreme za integraciju smanjenja zagađenja zraka u planiranje razvoja EES kao i realizaciju procesa dekarbonizacije, potrebno je uvesti sistem monitoringa emisija stakleničkih plinova (postojeća obaveza prema Energetskoj zajednici) i razmotriti postepeno uvođenje mehanizma plaćanja za prava za emisije stakleničkih plinova po ugledu na EU sistem trgovine emisijama - ETS. Potrebno je plansko i postepeno uvođenje mehanizma finansiranja tranzicije. Sredstva koja se prikupe na ovaj način uglavnom treba usmjeravati na podršku mjerama energetske efikasnosti u socijalno ugroženim domaćinstvima, kao i za realizaciju programa pravične tranzicije.

Indikator 

Izvor

Polazna vrijednost 

Ciljna vrijednost

Emisija CO2, t/stanovniku

EDGAR*

7.831 (2018) (BiH)

6.000

Emisija GHG, Mt CO2 eq

EDGAR*

30.824 (2015) (BiH)

24.000

Emisija CO2, Mt

EDGAR*

27.436 (2018) (BiH)

22.000

Kvalitet zraka u odnosu na granične vrijednosti (Prosječna godišnja koncentracija polutanata)

naknadno definisati

n/d

n/d

 

* EDGAR- The Emissions Database for Global Atmospheric Research